Selo u opštini Čačak Banjica

U srcu Jelice · gde se vinogradi srednjeg veka pružaju do podnožja manastira.

437 mnadmorska visina
11,52 km²površina
243stanovnika (2022)
1476.prvi pisani pomen
Upoznajte selo →
O selu

Tiho mesto na severnim padinama Jelice

Banjica je selo u opštini Čačak, u Moravičkom okrugu, smešteno na severnim padinama planine Jelice i u njenom podnožju. Sa severa se graniči sa Viljušom, sa istoka i jugoistoka sa Ježevicom, sa juga i jugozapada sa dragačevskim Goračićima, a sa severozapada sa Trnavom.

Selo se prostire na 11,52 kvadratna kilometra, na nadmorskoj visini od 437 metara. Po popisu iz 2022. godine, u Banjici živi 243 stanovnika u 160 domaćinstava · pretežno se bave poljoprivredom, ratarstvom i stočarstvom. Selo nosi pečat duboke pravoslavne tradicije i nepatvorene seoske svakodnevice.

Opština Čačak Moravički okrug Eparhija žička
Istorija

Od srednjovekovnih vinograda do današnjih dana

XIV vek

Ban Milutin i banica Ikonija

Prema predanju, selo je dobilo ime po banici Ikoniji, supruzi bana Milutina, srpskog vlastelina iz vremena cara Dušana. Ban Milutin je u Banovini imao dvor i vinograde, a narodne pesme pamte kako je polazeći u boj savetovao banici da iskopa devet vinograda · u Banjici i Atenici, Loznici i Pakovraću.

1476.

Prvi pisani pomen

Banjica se prvi put pominje u turskom katastarskom popisu iz 1476. godine, u baštini kneza Đurđa, sina Radišinog, koji je tu i živeo. Već 1528. selo je razdvojeno na Gornju i Donju Banjicu, naseljeno tada vlaškim stanovništvom, sa detaljnim poreskim popisom iz 1572.

XIX vek

Doseljavanje i razvoj

Sredinom XIX veka selo se snažno razvija. U Banjicu se 1876. doseljava porodica Vujović iz staro­vlaškog kraja Rovine‑Smiljevca, dok stara prezimena nestaju ili se sele u susednu Trnavu, Čačak i Atenicu. Selo postaje deo moderne čačanske okoline.

XX–XXI vek

Život danas

Od 1.046 stanovnika 1948. godine, broj se polako smanjuje · 314 u 2011. i 243 u 2022. godini. Selo i danas čuva pravoslavnu tradiciju, slavi drugi dan Duhova, a posebno se ponosi zaštićenim stablom kestena pored crkve.

Sveta mesta

Dva manastira u podnožju Jelice

Banjica i njena okolina su deo onoga što meštani s ponosom zovu srpskom Svetom Gorom ispod Jelice · prostor sa nekoliko srednjovekovnih svetinja, čudotvornim izvorom i živim monaškim životom.

Manastir Stjenik

Pod liticom Jelice · muški manastir · Eparhija žička

Prema predanju, manastir su podigla braća Mrnjavčevići pre Maričke bitke (1371). Današnja crkva podignuta je 1802. godine, na molbu beogradskom veziru da se obnovi stara zadužbina koja je do tada izgorela.

Manastir čuva mošti Svetog Jovana Stjeničkog, kojeg su Turci posekli 1802. godine. Ispod stene iz koje je manastir i dobio ime izvire jak izvor, za koji vernici verovjuju da je čudotvoran i isceliteljski. U okolini su pećine koje su služile kao isposnice.

Manastir Ježevica

Posvećen Svetom Nikoli · XIV vek · u atar Banjice

Po predanju, manastir je u XIV veku zadužbina bana Milutina i banice Ikonije. Prvi pisani pomen je iz 1476. godine. Turci su ga više puta rušili, a narod uvek iznova podizao. Oko 1600. godine na temeljima starije crkve podiže se nova.

Crkva je jednobrodna, sa osnovom upisanog krsta. Oltarski deo je živopisan 1609, naos i priprata 1636. godine; ikonostas je iz prve polovine XIX veka. Novu pripratu i baroknu zvonaru zidali su od 1846. do 1853. godine.

Slava sela: Banjica praznuje drugi dan Duhova. U manastirske praznike selo se okuplja u dvorištima oba manastira, uz vodu sa čudotvornog izvora ispod Stjenika i staru pevačku tradiciju.

Arheologija

Gradina na Jelici · grad nepoznatog imena

Iznad sela, na Jelici, nalazi se Gradina · višeslojni arheološki lokalitet sa nalazima od starijeg gvozdenog doba (7. vek p.n.e.) pa do srednjeg veka. Najznačajniji sloj potiče iz 6. i početka 7. veka, kada je ovde podignut ranovizantijski utvrđen grad.

Iskopavanja su otkrila čak pet crkava · među njima trobrodnu baziliku i baziliku sa krstionicom, ukrašenu kamenom plastikom i zidnim slikarstvom. Lokalitet je istraživao još Janko Šafarik 1865, a sistematska iskopavanja vode se od 1986. godine, danas pod rukovodstvom Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Gradina na Jelici spada među najvažnija ranovizantijska nalazišta u Srbiji i regionu.

Priroda i planinarenje

Jelica · planina koja čuva selo

01

Crna Stena, 929 m

Najviši vrh Jelice. Sa vrha pucaju vidici na Zapadnu Moravu, Ovčar i Kablar, ka Dragačevu.

02

Stjeničko okno

Prirodni otvor u steni iznad manastira Stjenik · omiljena destinacija planinara iz čačanskog kraja.

03

Čudotvorni izvor

Snažan izvor ispod stene manastira Stjenik. Generacijama poštovan kao isceliteljski.

04

Stari kesten

Pored seoske crkve raste zaštićeno stablo kestena · prirodni spomenik i čuvar lokalne istorije.

05

Pećine isposnice

U okolini Stjenika sačuvane su pećine za koje predanje kaže da su služile kao monaške isposnice.

06

Vinogradarska tradicija

Devet vinograda banice Ikonije iz narodnih pesama · Banjica je vekovima bila vinogradarski kraj.

Kako doći

Na pola sata od centra Čačka

Banjica je smeštena jugozapadno od Čačka, do nje vodi lokalni asfaltni put preko sela u podnožju Jelice. Najbliži veći putevi su pravac Čačak · Guča i Čačak · Ivanjica.

  • Iz Čačka: putem ka Guči, skretanje preko Trnave ili Ježevice.
  • Iz Beograda: autoputem E‑763 do Čačka, pa lokalnim putem (~145 km).
  • Najbliži manastiri: Stjenik i Ježevica · pristup kolskim putem do parkinga, dalje peške.
Kontakt

Predlozi, pitanja, ispravke

Ako imate fotografije sela, staru porodičnu građu, ispravku istorijskog podatka, ili predlog za unapređenje sajta · pošaljite poruku. Trudimo se da Banjica bude dobro predstavljena, ali znamo da pravo znanje o selu nose njegovi ljudi.

  • Mesto: Banjica · opština Čačak · Moravički okrug
  • Eparhija: žička, parohija ježevička
  • Slava sela: drugi dan Duhova